Blog Kvaliteta zraka u gradovima – mjeriti ili ne?

13 — 8 — 2021

Kvaliteta zraka u gradovima – mjeriti ili ne?

Prema teoriji hijerarhije potreba, tzv. Maslowovoj piramidi, zrak je u samim temeljima ljudskih potreba. Ukoliko Vam to ne zvuči uvjerljivo, probajte držati dah nekoliko minuta i ubrzo ćete shvatiti o čemu Maslow teoretizira. 

Procjene govore da će do 2050. godine gotovo 70% svjetske populacije (oko 6,7 milijardi ljudi) živjeti u urbanim područjima1. Velika koncentracija ljudi na jednom mjestu nosi sa sobom mnoge prednosti, ali i brojne nedostatke i izazove, naročito one vezane uz okoliš.

Istraživanja pokazuju da ljudi udišu onečišćen zrak u 80% svjetskih gradova, a ta brojka raste na 97% u zemljama sa srednjim i niskim primanjima2. Ovisno o izvorima, procjena je da na globalnoj razini onečišćenje zraka dovodi do oko 7 milijuna preranih smrti godišnje2. Značajan je i financijski trošak onečišćenja zraka – gotovo 900 milijardi USD godišnje samo u SAD-u3, što iznosi oko 4,5% američkog BDP-a. S obzirom na te podatke, ne čudi činjenica da raste i javna svjesnost o važnosti čistog zraka, naročito u područjima gdje je zrak niže kvalitete4.

Jedan od glavnih razloga povećanja javne svjesnosti razvoj je senzora za kvalitetu zraka koji mjere parametre poput temperature i relativne vlažnosti zraka, tlak te koncentracije različitih plinova i čestica. Mreža strateški pozicioniranih senzora za indikativno mjerenje kvalitete zraka preduvjet je modernom upravljanju kvalitetom zraka u gradovima. Takva mreža omogućava znanstvenicima i stručnjacima procjenu razine onečišćenja zraka na većoj površini što služi kao odlična nadogradnja manjem broju profesionalnih stanica za mjerenje na stalnom mjestu. Podaci o kvaliteti zraka vezani uz mikro-lokaciju olakšavaju stručnjacima identifikaciju izvora onečišćenja i lokalnih žarišta. To daje potencijal za dodatan rast javne svjesnosti i razvoj regulatornog okvira, a nakon izglasavanja politika i definiranja ciljeva, ovakva mreža može služiti za objektivno praćenje efikasnosti politika i napretka te za njihovu potencijalnu prilagodbu. 

Različiti su načini na koje gradovi mogu koristiti podatke o trenutnoj kvaliteti zraka kako bi na inovativan način poboljšali stanje. Kombinacijom mjerenih podataka o zraku te GPS lociranjem vozila moguće je uvesti automatsko prebacivanje na električni režim rada sva hibridna vozila u gradskom vlasništvu u trenutku ulaska u zonu s lošijom kvalitetom zraka. Druga zanimljiva mogućnost je kombiniranje podataka o zraku sa sustavom prometnih znakova s promjenjivim porukama kako bi taj sustav upozoravao vozače i pješake da ulaze u zonu lošijeg zraka. Nije teško zamisliti ni sljedeći korak u ovoj kombinaciji – sustav za upravljanje protokom prometa u gradovima koji, ne samo da bi upozoravao o ulasku u zonu lošeg zraka, već bi i automatski mijenjao tokove prometa u gradu s obzirom na trenutno stanje kvalitete zraka.  

S obzirom na demografske, ekonomske i okolišne trendove te brzinu razvoja senzorske tehnologije, postaje očito da pravo pitanje nije „Trebamo li mjeriti kvalitetu zraka u gradovima ili ne?“, već „Kako najbolje iskoristiti prikupljene podatke o kvaliteti zraka u gradu?“.

 

[1] – Urbanization, Our World in Data - https://ourworldindata.org/urbanization#what-share-of-people-will-live-in-urban-areas-in-the-future

[2] – Why clean air is vital for your city’s health and prosperity, C40 Knowledge Hub - https://www.c40knowledgehub.org/s/article/Why-clean-air-is-vital-for-your-city-s-health-and-prosperity?language=en_US

[3] – 100,000 Americans Die from Air Pollution, Study Finds, U.S. News -  https://www.usnews.com/news/national-news/articles/2019-04-08/100-000-americans-die-from-air-pollution-study-finds

[4] – AQI and AQ awareness among adults in the United States -  https://stacks.cdc.gov/view/cdc/87167/cdc_87167_DS1.pdf

Drag